Aleja glagoljaša
Aleja glagoljaša predstavlja jedan od najvažnijih kapitalnih projekata Čakavskoga sabora, koji se proteže od Roča do Huma. Ovaj spomenički kompleks posvećen je glagoljašima koji su između 9. i 19. stoljeća doprinosili kulturnom, pismenog i društvenom životu Istre, podržavajući hrvatsku narodnu svijest.
Aleja simbolizira put istarskoga, hrvatskoga i slavenskoga glagolizma, počevši od svetih Ćirila i Metoda pa sve do današnjih dana. Na prvom Danu Huma, 4. lipnja 1972., ključevi najmanjega grada na svijetu, Huma, svečano su predani Čakavskom saboru, čime su započele aktivnosti na obnovi ovog povijesnog grada.
Osnivanjem Odbora za obnovu Huma, na čelu s Vojkom Trsom, započete su aktivnosti vezane uz revitalizaciju Huma i razvoj Aleje glagoljaša. Tijekom ovih radova, akademik Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš dizajnirali su jedanaest spomen-obilježja, koja su postavljena uz cestu. Osnovni cilj bio je odati počast glagoljaštvu i njegovoj ulozi u povijesti Hrvata, osobito u Istri.
Aleja glagoljaša izgrađena je između 1977. i 1985. godine i sastoji se od jedanaest obilježja. Počinje sa Stupom Čakavskog sabora i nastavlja se kroz različite skulpture do glavnih gradskih vrata Huma. Ovaj projekt ne samo da svjedoči o značaju glagoljice, već također predstavlja i identitet i povijesni kontekst hrvatskog naroda.
Aleja glagoljaša sa svojim jezikom simbolizira ideju Čakavskog sabora i pokazuje važnost glagoljice kroz desetljeća. Ovaj projekt doprinosi kulturološkom razvoju i jačanju identiteta hrvatskog naroda na ovim prostorima.